Mramorni kuglof s višnjama / Marble Cherry Gugelhupf

{Please scroll down to English version}

Naš smo borić okitili u tirkizno-srebrnoj kombinaciji već kod paljenja prve svijeće. Nije mislio da ozbiljno mislim, kaže: ˝Dosaditi će ti gledati u njega.˝ 

S tom izjavom sam se još više nadurila, onako kao dijete, digla nos i gotovo! 
Meni da će dojaditi lampice i borić? Nikada! Skučen je prostor i dobio je mjesto jedne od stolica za našim stolićem. Usko mu je, vozamo  ga po stanu, no postojan je, lijep i svjetluca. Čak ima i šljokica koje inače ne volim, nimalo.

Fenjeri i žarulje svijetle ispod TVa, a tu je i Snješko sa glavom punom snijega. 

Na zidu oko slika malea su LED-svjetla.
U spavaćoj sobi, u staklenoj teglici lsu ampice.

Na prozorima su saonice s djecom i pahuljice. I naravno, lampice.

Praporci, češeri i crveno srce su na ulaznim vratima. 

Vratimo se na zadanu temu. Ovaj kuglof je jedini koja mama radi, našla ga u jednom posebnom božićnom izdanju nekih novina. Njezin su dodatak višnje, a ja sam to objeručke prihvatila. 

Prošle zime sam ga već pravila za vas, no nisam bila zadovoljna kako je ispao. 

Dobio je drugu priliku i dospio do vas. Nadam se da će vam se svidjeti. :)

Pavlova sa šipkom, narančom i pistacijama / Nar, orange & pistachio Pavlova

{Please scroll down to English version}

Nakon savršene čokoladno-malinastae Pavlove, dugo sam čekala za sljedeću varijantu. Često kada mi je nešto savršeno bojim se da to pokvarim, isto kao što nakon Sjene vjetra od Zaffona nisam pročitala sljedeću njegovu knjigu. 

 

Prva Pavlova nije bila klasična. Imala je kakao i čokoladu u korama, duplu koru, u kremi je imala i mascarpone, no degustatori su rekli da je najbolja slastica koju su jeli. Uh, kako dalje? 

Imala sam u glavi ideju za zimsku Pavlovu: snježno bijela, sa šipkom i narančom.

Ako nema snijega za Božić, tko kaže da ga ne možete sami stvoriti? ;)

Paprenjak keksi Rudolf / Rudolph Gingerbread Biscuits

{Please scroll down to English version}

S keksima sve započinje i završava. 

Kod mojih prvi su znak adventa bili mekani medenjaci. Mekani i odmah spremni za jesti, a miris koji se širi kućom...Mmm. 

Ovo je naš prvi. Maleni Božić u stanu. 

Iako je plan bio nastaviti maminu tradiciju s medenjacima, nekako sam ipak dospjela do ovih preslatkoća. Keksi s poznatim likom soba s crvenim nosom Rudolfa u koje sam dodala začinsku mješavinu za paprenjake. 

Bila je to ljubav na prvi pogled i odmah sam znala da je to prava stvar za e-bilten za Zagrebačko kazalište lutaka, jer je jednostavno, slatko i ukusno.

Baš pravi keksi za djecu i sve oni koji se tako osjećaju. ;)

Kao veliko dijete, igrala sam se s keksima u subotu do dva sata ujutro i legla s osmijehom u krevet te slatkih prstiju. 

Točka na i bio je adventski kalendar koji mi je prijateljica sama napravila: od obrade drva, preko ljepljenja naljepnica i pisanja teksta do bojanja. Ukras koji već nestrpljivo odbrojava dane... 

Hvala, Nelo. <3

Pole sa slaninom i sirom / Potato Halves with Bacon and Cheese

{Please scroll down to English version}

Nadam se da je kod vas lijepo vrijeme ili da barem ne pada kiša pa ćete se pitati zašto ovaj recept iz kolekcije jesen/zima objavljujem u petom mjesecu.

Kod nas je kiša neumorna i ovo proljeće skroz liči na jesen. Šarene platnene patike i haljinice čekaju u ormaru, dok sam ja u dubljim cipelama i kišnoj kabanici u vesele crvene boje da razbijem ovo sivilo.

Nema sjedenja na terasi kafića, šarenog sladoleda niti vožnje bicikla. Ili barem ne zadugo. 

Čajevi s limunom i medom (uz antibiotike) i dekica,a za izlazak van obavezan je kišobran.

Umjesto šarenog povrća, nekako se na našem tanjuru nađe 'konkretnija' hrana: rižoto s gljivama, kroketi ili pole krumpira sa slaninom i sirom.

Iskreno, ovo i nije recept, no to ne znači da sam išla provjeriti na internetu kako se pripremaju i na kraju ipak odabrala Joker - zovi mamu. Postoje varijante gdje se krumpir prvo skuha, no mi smo bili nestrpljivi, pa smo to preskočili. 

Pitate se zašto sir? 

Sira nikad dosta.

Topla čokolada na štapiću / Hot cocoa on a Cane

{Please scroll down to English version}

Volim Božić. Volim silno pravljenje kolača i slastica, od samog sastavljanja popisa, preko kupovine sastojaka do samog 'igranja u kuhinji'.

Volim božićne pjesme, i klasike i moderne izvedbe.

Volim božićne filmove, nove i one stare koje uvijek iznova rado gledamo.

Volim taj osjećaj kad se potrudimo otjerati hladnoću ili vrućim napitcima ili zagrljajem i toplom riječju. Osmijehom i ljubaznošću na svakom koraku jer kome toga ne fali?

Volim tu simboliku silnih lampica koje pokušavaju unijeti svjetlost i nade u tmurne i hladne dane, i u nas same. Pa čak i one kičaste i pretjerane.

Volim sve one prave vrijednosti Božića, no moram priznati da volim i poklone. Volim kada vidite po poklonu da vas netko poznaje ili sluša između redova, volim kada znaju što će vam se svidjeti ili što vam treba, a da ni sami možda ne znate, a najviše volim da je netko razmišljao o vama i dao si truda.

A postoji li bolji poklon od poklona u koji je uložen vlastiti trud i nešto što možda neće biti trajno, ali trajno će ostaviti dojam na vas i uživat ćete u njemu u ovo blagdansko vrijeme? Jer kod poklona nije do veličine niti vrijednosti.

Chai latte

{Please scroll down to English version}

Volim piti čajeve tijekom cijele godine, no posebno se volim uz njih ugrijati tijekom zime.

Nema mi ništa draže nego kad se smrznem vani,
promrznu mi prsti i nos se zacrveni kao Rudolphov,
budem umorna od silnih slojeva odjeće i teškog vremena te dođem u toplinu svog doma nakon naporna dana.

Iskreno, blagdansko vrijeme najradije provodim u kuhinji praveći kekse dok mrdam guzicom u ritmu božićnih pjesama. No, nažalost, nisu svi dani takvi pa su ujedno i 'naporni'. :D

 Po dolasku kući, presvlačim se u udobnu odjeću i široke majice, skidam šminku, vežem kosu, palim male fenjere te si skuham čaj, pokrijem se mekanom dekicom i pustim si najdražu seriju ili pročitam knjigicu. 

Kako su Mekani medenjaci prvi adventski keksi koje pravimo, često se nađu uz čaj. 

Kada smo kod medenjaka, htjela bi objasniti taj fenomen. S njima otvorimo sezonu adventa, jedemo ih, jer su prefini i premekani, a samim time ih pojedemo dok se sve ostale slastice ispeku pa na kraju ispečemo još jednu duplu turu.

Rolice s kardamomom i limunom / Cardamom and Lemon Rolls

{Please scroll down to English version}

Nevena. Hleb i lale. Gozba.

Već sam spomenula kako mi je Julija skroz simpatična, iako je nisam upoznala. Na tom popisu meni dragih blogera i njihovih blogova svakako je i Nevena s bloga Hleb i lale.

Htjela sam sudjelovati u FBI rukavicama u lipnju, kad je tema bila istraživanje bloga Hleb i lale, nod zbog obaveza nisam stigla. Drago mi je što sam čekala jer Nevenine rolice  s kardamomom i limunom baš su mi sjele u ove hladne dane.

Nevenu (još) nisam imala priliku upoznati.

Nevena je draga djevojka. Jednostavna, simpatična, posebna.

Nevena voli dobru hranu, a još više voli tu hranu dijeliti s dragim ljudima.

Nevena uživa u malim stvarima.

Jedna je od osoba zaslužnih za Gozu koja slavi dobru hranu i umjetnost druženja.

Također, ima i svoju radionicu/školu kuhanja.

A to se sve vidi na njezinom blogu, u kojem uživam.

Ona ne izbacuje tri recepta tjedno. Ne iskače iz svake paštete. Možda to nije njezin đir.

Nevena tu svoju ljubav prenosi kroz divne priče koje nisu samo uvod u recept. Oni su zasebna priča. Jer ona ima dar i zna s riječima.

Ovo vam pišem jer nikad ne znate kad ćete naići na divan bend, seriju, blog ili divnu osobu. A toga nikada dosta, zar ne?

Nevenin sam blog otkrila preko Ivaninog divnog bloga Slurp-O-rama & Cutensils, na koji BAŠ imam crush.

No, o tome u nekom drugom postu... ;)

Za kraj ću samo nadodati:

Na mojoj foodie bucket listi, tj. listi žeja, pri vrhu je: doživjeti Gozbu iz prve ruke.

Jednom. :)

Mirisni zobeni keksi

Prije nekoliko godina odlučila sam da želim smršavjeti. Iskreno, davno sam to odlučila, no nikako se nisam uspjela 'natjerati'.
Mislim da je to jedna od stvari koje čovjek treba riješiti sam sa sobom
 ili da se dogodi onaj 'klik'.
Dijete nikako nisu dolazile u obzir jer volim jesti. Dobro, ispravak netočnog navoda - obožavam jesti, pogotovo slatko, kao što ste već zaključili.

Bacila sam se na istraživanje i čitanje, te prvenstveno razmišljanje.
Cijela je ta priča završila smanjenim unosom ugljikohidrata. Bazirala sam se na proteine, povrće i voće te sam uvela zobene pahuljice za doručak.
Moj doručak nije (zasad) toliko glamurozan za post na blogu, iako je meni nezaobilazan. Tome u prilog govori što već godinama jedem zobene pahuljice za doručak.

 Budući da slatko obožavam, toga se nisam odrekla nego sam samo ograničila količine ili uvela zdravije varijante zbog kojih nisam imala grižnju savjesti.

Danas vam donosim recept na koji sam naišla tražeći zdraviju varijantu slatkog po bespućima Coolinarike.

Prvi put nisam imala dovoljno čokolade i maslaca, no htjela sam ih baš tada praviti. Ispali su odlični. Cijela je kuća mirisala na spoj čokolade i naranči te sam se i ja bacila na grickanje.
Pretpostavljate što se dogodilo. Zaboravila sam zapisati recept, i svaki sljedeći put kad sam isprobavala nisam pogodila omjer.
Prošli sam put odlučila napraviti 'po receptu' pa sam i zapisala. Najbolje je što recept prepušta mašti na volju. Možete dodati orašaste plodove ili sušeno voće, a smeđi šećer, brašno i maslac zamijeniti nekom zdravijom varijantom.

Kekse spremim u limenu kutiju koja stoji u mojoj sobi. Najčešće posežem za njima navečer.
Skuham čaj ili kakao, pustim najdražu seriju, zavučem se pod dekicu i uzmem kutiju keksa pred sebe. Otvorim poklopac i preplavi me miris čokolade, naranče i cimeta... Mmmm. Ovi keksi su za mene comfort food ili, 'po naški', hrana za utjehu.

Zebrica

 Moram vam priznati, imam jedan problem.

Dobro, dobro...imam ih više, no o jednom ću sada.

Obožavam knjige, i kada uđem u knjižaru/knjižnicu raspametim se. 

Razne priče u kojima se možeš izgubiti i otputovati u mislima.

Kako volim hranu, onda mi je kombinacija knjiga + hrana fatalna.

Tako, kada uzmem kuharice u ruke, slinim nad slikama i imam poriv više-manje sve pokušati napraviti.

Događa li se to i vama? :)

Začinjeni kuglofići

Možda ste me već upoznali i znate da volim točkice. I sve malo. I sve slatko.

Jedan dan sam išla u DM da si skratim vrijeme do dogovora s legicom, i ugledala preslatke kalupiće.
Crveni s bijelim točkicama, polka-dot style. Brzinski sam otišla do blagajne, kako se ne bi slučajno predomislila. Uostalom, zašto i bi?

Volim kuglofe, no u mini verziji ih volim još više. Svatko dobije svoj kuglofić. Ili više njih. Ima li što bolje od toga?

Slatki kruh s jabukama i lješnjacima

Znate one dane kada vam ništa ne ide od ruke? 

Kada ne čujete alarm, jer prethodnu noć niste mogli zaspati? 

Kada baš taj dan kiša pada?  

Kada ne možete naći majicu koju baš taj dan želite obući? 

Kada vam tramvaj pobjegne ispred nosa? 

Kada je netko prema vama bezobrazan bez razloga? 

Nažalost, sigurna sam da znate jedan od tih dana...

Neki dan sam imala jedan takav dan. Došla sam kući i nije mi bilo do ničega. Uzela sam svoj papir na koji sam si napisala recepte koje želim isprobati i otišla u kuhinji. Pripremila sam mikser, posude, i sve sastojke. 

Bila sam u svojevrsom transu. Isključila sam mozak i razmišljala samo o receptu. Niti o tome kako će ispasti. Ni kakvog će biti okusa. Ni da li će mi se svidjeti. Ništa. 

Završila sam sve po uputama i stavila ga peći. 

Sada je trebalo biti strpljiv i dočekati da se ispeče. Nisam oduševljena ovim dijelom. Što se mora nije teško, zar ne?

Test čačkalicom je izašao čist i stavila sam ga na hlađenje. Otišla sam gledati najdražu seriju i prepustila se razmišljanju o tuđim životima. 

Koralji

Kada je riječ o čokoladi, bijelu ne priznajem kao čokoladu.
Bez obzira na tu teoriju, kada je mama došla kući s receptom za ove male slastice, nisam se previše odupirala.
Znam, znam...nisam karakter kada je riječ o finim slasticama.

U božićno vrijeme se svaki put nađu na stolu i jako brzo nestanu, pa vam donosim duplu mjeru.

Medena srca

Volite li Božić ili ste grinch? 

Obožavam ovaj dio godine, iako bi snijeg samo par dana oko Božića.

Onaj osjećaj kada se vratiš promrzao iz vana, uđeš u kuću, a opije te miris začina i friško pečenih slatkiša.

Pijani cupcake

UPOZORENJE: Ovo neće biti kratak post. Odite u kuhinju, napravite si čaj/kavu i uzmite nešto za grickanje. Pričekam vas. Ozbiljno mislim. :D
Jeste? Spremni za polijetanje? Krenimo. ;)

Priča No.1 Moja najdraža blogerica Just cake the cupcake slavi 5. rođendan bloga i ni manje ni više dijeli KitchenAid! Za sudjelovanje u nagradnoj igri je trebalo kreirati cupcake za nju i poslikati. Izazov prihvaćen!

Volim nagradne igre koje me 'tjeraju' da isprobam neki recept ili sama osmislim. Danima razmišljam, pregledavam kuharice, surfam bespućima interneta za inspiracijom i uživam u toj slatkoj muci.

Mislim da je Tihanin blog bio jedan od prvih, ako ne i prvi blog koji sam počela pratiti. Uvela me u svijet foodiea, i moram reći da se tu jako lijepo osjećam. S zanimanjem bi čitala svaki njen post, pratila događaje na kojima se pojavljuje i njen rast tokom vremena. Javljala sam joj se za savjete, jer sam joj vjerovala iako ju nisam tada poznavala te joj slala ideje za slastice.

U međuvremenu se poklopilo da je poslovno dolazila u Osijek i javila mi se za kavu (i kolač, naravno). Kako sam bila sretna. Kao da imam priliku upoznati zvijezdu koju sam dosad viđala samo u medijama i čiji sam fan. Da, jesam, ja sam Just cake girl fan. :) Tihana je jedna draga, simpatična i sposobna djevojka, koja radi što voli i uživa u tome. Svoju strast dijeli s drugima, nesebično dijeli savjete i znanje te raste iz dana u dan. Zato mi je i bilo neizmjerno drago kada mi je šapnula tajnu za KitchenAid, jer to zaista zaslužuje. Čestitam Tihana. ;)